Fašnik ima vel’ke oči i duge mustače, Pepelnica se dosmica, koli njega skače… Ova poznata pokladna pjesma u poetskom stilu dočarava međimurski, odnosno slavenski karneval i poklade.

Slaveni su općenito voljeli i cijenili kalendar kao izum. Kalendar je za njih bio poput rokovnika i uza nj su vezivali sve svoje aktivnosti. Nije stoga čudno što se Fašniku i Pepelnici pridaju osobine živih bića. Veliki broj svetkovina, festivala, blagdana i praznika zamišljalo se personalizirano. Pritom bi najčešće osobito upadljive bile jedna ili dvije karakteristike karikaturnog tipa.

Za stare Međimurce je posebno važan bio brak Fašnika i Pepelnice. Naime, Pepelnica ili Čista srijeda nastupa dan nakon Fašnika (koji se u nekim državama zove još i Debeli utorak). Pepelnicom počinje ritualno posno razdoblje prije Uskrsa – Korizma. Zato se dan prije službenog početka Korizme konzumiralo masnija i kalorična jela jer će se iduća prilika za to pružiti tek nakon Uskrsa.

Ove godine Fašnik nam službeno dolazi dan prije Valentinova, 13. veljače. Čini vrhunac i posljednji dan takozvanog predkorizmenog perioda koji počinje devete nedjelje prije Uskrsa. U tih 17 dana kršćani se pripremaju za Korizmu i preispituju svoje postupke iz prethodne godine. S druge strane, nakon blagdana Sveta tri kralja počinje i razdoblje karnevala. Ono završava velikom svetkovinom na Pokladni utorak ili Fašnik. Personifikacija Fašnika obično je okrivljena za sve probleme koji su ljude tištili prošle godine. Njezinim spaljivanjem odbacuje se teret tih problema i grijeha te se konačno može nastaviti u novoj godini.

Maškare su blizu! Povezuju nekoliko tradicija koje ukazuju na izvore kojima se napaja naša kultura. Ove velike rijeke uspjeli smo do određene mjere sačuvati do danas. Potrudimo se da ih sačuvamo i dalje.