Teško da je posjetitelju moguće obići Čakovec, čak i u prolazu, a da ne vidi različite skulpture razasute po gradu. Ono što je zanimljivije, je pitanje tko je autor nekih od tih skulptura, poput Povratnika, Cvata ili Međimurske poeme. Spomenuta djela rad su kipara Luje Bezeredija, koji je svojim stvaralaštvom uvelike pridonio u umjetničkome životu kraja između Mure i Drave.

Rođen je u mjestu Nova u Mađarskoj 21. studenog 1898. godine. Otac mu je bio Mađar slovačkoga podrijetla, a majka rođ. Goričanec iz Kotoribe. Poslije smrti roditelja godine 1909. dolazi u Čakovec gdje 1916. završava Preparandiju. Bio je aktivan sudionik Prvoga svjetskog rata, gdje se, po svemu sudeći, upoznaje s ljevičarskim pokretom. Nakon rata dolazi u novonastalu Kraljevstvo SHS, a do 1922. i upisa na Umjetničku akademiju, boravio je i u Bugarskoj. Spomenute je godine studirao u klasi Frane Kršinića koji je uvelike utjecao na njegov daljnji umjetnički razvoj.

Iako zbog materijalnih razloga napušta Akademiju, 1927. prvi put izlaže u Zagrebu, a u razdoblju od 1936. do 1941. živu u Beogradu. Nakon okupacije Beograda odlazi u Mađarsku, iz koje se 1942. vraća u okupirano Međimurje i postaje nastavnik crtanja, međutim zbog neslaganja s okupacijskim vlastima ubrzo je otpušten. Ipak ostaje u Čakovcu, uz koji je ostao vezan do kraja života. Njegovi radovi najčešće imaju izraženu socijalnu ili političku notu te je autor brojnih radova, a nakon smrti 20. travnja 1979. većinu svojih djela poklonio je današnjemu Muzeju Međimurja koji su dio stalnog postava. Ovome kiparskom velikanu, Čakovec se odužio imenujući jednu ulicu na čakovečkom Jugu njegovim imenom.