Mnoge kajkavske pjesme govore o prirodi, zelenilu, šumama, što ne čudi s obzirom na podatak kako je nekad veći dio površine Međimurja bio prekriven drvećem i livadama.

Jedan od mitoloških likova koji se povezuje s proljećem i buđenjem zelenila te života nakon zimskog sna općenito je i Zeleni Jure ili Jura. Kao što je i inače tipično za hrvatske kajkavske krajeve, mitologija se i u Međimurju često miješala s kršćanskim motivima te se tako Zelenog Juru, zapravo staroslavenskog boga plodnosti, Jarila, počelo izjednačavati (između ostalog i zbog sličnosti u imenima) sa sv. Jurjem, svecem za kojeg se smatra da je kao mučenik umro 23. travnja 303. godine. Taj dan obilježava se diljem Azije, Europe i ostatka kršćanskog svijeta.

Črenslo

U Međimurju i Hrvatskoj zove se Jurjevo ili Đurđevo, no vjerojatno je, zahvaljujući pjesmi Bijelog dugmeta (zapravo prerađenoj narodnoj romskoj pjesmi “Ederlezi”), najpoznatiji pod nazivom Đurđevdan. Za Međimurce je karakteristično ukrašavanje ograda tzv. črenslom ili črenjšljom, biljkom latinskog naziva Prunus padus koja se na standardu zove sremza, a zapravo je vrsta trešnje. Odatle i iskrivljeni naziv črenšlja koji podsjeća na međimursko ime za trešnju – čreš(n)ja.

Danas taj običaj već pomalo odumire, no u pojedinim selima, osobito u središnjem Međimurju (Belica) još uvijek velik broj stanovnika ukrašava ograde dvorišta. Stariji seljani prisjećaju se kako su nekad urešavali sve zgrade, osobito gospodarske, smatrajući da će tako primiti pomoć od sv. Jurja koji će ih zaštititi od uroka te blagosloviti poljoprivredne kulture i učiniti da urod bude bogat. Legenda nadalje kaže kako je sv. Juraj ubio zmaja i spasio neku princezu podno grada Silene (nedaleko Bejruta u današnjem Libanonu). U Međimurju opet postoji lokalizirana verzija ove legende koja kaže da zmaj – pozoj – spava pod starim čakovečkim zidinama kamo ga je natjerao Jura. Kad se pozoj probudi, Jura će se vratiti i borba će biti ponovljena te tako u vječnost.

U romskom folkloru Đurđevdan ili Ederlezi slavi se 6. svibnja. Na taj dan Jurjevo obilježavaju i pravoslavci te svi koji se služe julijanskim kalendarom. Označava “pravi” početak proljeća, a ako na taj dan padne kiša, godina će biti plodna.