Prezime je nešto što danas uzimamo manje – više zdravo za gotovo. Dio je to našeg imena i naviknuti smo da je oduvijek tu. Radi se, doduše, o praksi koja se počela širiti tek pred 450 godina. Mnoga međimurska prezimena su stranog porijekla, što ne mora čuditi s obzirom da se radi o pograničnom području koje graniči s dvije države.

Kad su prezimena nastajala, ljudi su ih oblikovali na razne načine. Neki od njih uzeli su postojeći nadimak (conu) i pretvorili ga u prezime. Drugi su se nazvali ili su nazvani prema zanimanju što su ga obavljali. Tako su, primjerice, nastala prezimena poput Kolar, Kovač, Šoštarić (šoštar je stara međimurska riječ za obućara) ili Mesarić. Neka su obiteljska imena nastala i prema geografskim obilježjima ili podrijetlu – npr. Zagorec, Međimorec, Pongrac, Goričanec…

U Međimurju su prezimena vezana uz biljke ili hortikulturu

Prema brojnim su drugim ključevima nastajala ostala prezimena. U Međimurju su česta i imena vezana uz biljke ili hortikulturu. Naprimjer, Topolnjak je prezime nastalo prema topoli, Korunek – bagremu, vrbi ili topoli, Brezovec – brezi, Cvetko – općenito prema cvijeću, i tako dalje. Prezimena stranog porijekla su vrlo primjetna. Najviše takvih je, logično, s područja Slovenije i Mađarske. Udaljenijih je manje te su se ona proširila samo ako su relativno rano došla u Međimurje.

Mađarsko prezime Sabol nastalo je prema mađarskoj riječi za krojača (mađ. szab = prezent glagola krojiti). Kočiš znači kočijaš, a Varga obućar. Najčešće hrvatsko prezime, Horvat, mađarska je riječ za Hrvata – tim su, naime, atributom Mađari na popisima stanovništva označavali Hrvate kojima prezime nije bilo poznato.

Međimurska prezimena

Podrijetlo međimurskih prezimena

Boroš je naziv za vinara, dok je Vadaslovac. Zanimljivo je prezime Hegeduš koje kod naših ugarskih susjeda znači violinist, dok je Tot naziv za Slavena. Kerekeš je kolar, Balogljevoruk, Farkašvuk, Nađ (Nagy) – velik, a Kišmalen. Oršuš je prelac, TerekTurčin, a Polgar građanin. Neka od češćih slovenskih prezimena kod nas su Križnik, Krsnik, Jezernik, Golob, Marušić i Hlebec.

Sličnih slučajeva doista je puno i teško da se mogu pokriti u jednom tekstu. U svakom slučaju, bit će zanimljivo pratiti razvoj i smjer kojim će krenuti međimurska prezimena u desetljećima koja nadolaze.