Devetnaesto stoljeće bilo je na našim prostorima puno događaja, prevrata, razvoja i zanimljivih povijesnih okolnosti. Kako bilo da bilo, jačalo je buđenje nacionalne svijesti, pogotovo zbog djelovanja pripadnika hrvatskog narodnog preporoda, tzv. iliraca, koji su tiskali novine, pisali na hrvatskom jeziku, normirali hrvatsku ortografiju, skladali kompozicije na hrvatskom jeziku (prije svega popijevke i opere) i općenito dali zamaha kulturnom razvoju hrvatskog naroda. Njima je pripadao i jedan Međimurec, čiju 150. obljetnicu smrti obilježavamo ove godine.

Fortunat Pintarić rođen je u Čakovcu 3. ožujka 1798. godine. Poznat je kao orguljaš i skladatelj, profesor, odn. pedagog, latinist i ilirac. Gimnaziju je pohađao u Varaždinu, a filozofiju i teologiju studirao u Zagrebu, dok je orgulje izučavao kod Franje Langera. Zaređen je 1821., a pet godina kasnije već je gvardijan zagrebačkog Franjevačkog samostana. Od 1830. (ta se godina računa kao početak ilirskog pokreta) do 1832. služi kao vikar samostana u Varaždinu, ponovno odlazi u Zagreb, ali se 1835. vraća u Varaždin gdje radi kao gimnazijski profesor idućih 17 godina.

Skladao je veći broj popijevki na hrvatskom jeziku, a poznato je i njegovih 28 misa (neki izvori kažu da ih je bilo i više od 40!), razni liturgijski glazbeni oblici, više od 500 himni i popijevki te 27 instrumentalnih skladbi. Prvi je hrvatski skladatelj fuga. Nažalost, velik broj djela o. Pintarića nije sačuvan.

fpinta

1857. postaje tajnik Provincije sv. Ladislava Kralja u Zagrebu, tri godine kasnije postaje gvardijan franjevačkog samostana u Virovitici, a 1866. u Koprivnici, gdje je godinu dana kasnije i umro. Tamošnja umjetnička škola nazvana je o. Pintariću u čast. O tom je skromnom čovjeku ostalo nekoliko zapisa. U spomenici koprivničkog samostana navedeno je da je radio gotovo do posljednjeg trenutka svog života. Stekao je besmrtne zasluge zbog svoga prosvjetiteljskog rada, i kao profesor, i kao ilirac, te stavio dio hrvatskog sjeverozapada na kartu tadašnjih modernih europskih povijesnih tijekova.