Iako dio Međimuraca živi izvan kraja med Murom i Dravom, rijetki su oni koji ne vraćaju rodnoj grudi. Jedan od takvih je i mons. dr. Juraj Kolarić. Rodom iz Donjeg Hrašćana sa stalnom zagrebačkom adresom, mons. Kolarić odlučio je na obiteljskome imanju osnovati etnografsku zbirku. Vrijedno je sakupljao različite rijetke predmete, koje je najvećim dijelom sakupio sam, a neke su mu poklonili drugi.

Međimurski muzej sastoji se od 6 zgrada!

Međimurski muzej – Etnografska zbirka dr. Juraj Kolarić, sastoji se od šest zgrada na imanju koje nosi naziv Bohnecov grunt. Naziv potječe od nekadašnjega vlasnika, češkoga doseljenika (Bohemija), kojega su mještani prozvali Bohnec.

Kuće su opremljene tako da prikazuju izvorni način života na međimurskome selu, a najstarija drvena kuća potječe iz 1860. godine. Od zidanoga izdanja svakako valja izdvojiti Bohnecovu hižu. Zamišljena je kao knjižnica s djelima i galerija s radovima istaknutih Međimuraca. Kompleks se još sastoji od Hižeca s tkalačkim stanom, etnografskom zbirkom i zbirkom sakralne umjetnosti.

U Međimurskom muzeju nalazi se i stari tkalački stan

U Međimurskom muzeju nalazi se i stari tkalački stan

Stara hiža služi kao mjesto uprave muzeja, a iza nje se nalazi dvorište s Malom hižom. Na kraju kompleksa nalaze se Škedej i Drvara.

Od svih vrijednih esponata, valja izdvojiti jedan predmet

Na kraju kao malu zanimljivost uz ostale vrijedne eksponate, valja izdvojiti metak kojim je Puniša Račić u Narodnoj skupštini ranio Stjepana Radića. Kompleks mons. Kolarića u Donjem Hrašćanu vrijedan je lokalitet koji na izvoran način prikazuje način života na međimurskome selu na početku 20. stoljeća.