Na laganoj uzbrdici, cestom koja vodi prema Novome Selu Rok, s desne strane, nalazi se čakovečko groblje. Mjesto je to koje većinu stanovnika Čakovca i okolice asocira na nekog bliskog prijatelja, rođaka ili pak poznanika. Kolokvijalno znano kao mihovljansko groblje, lokacija je to od posebnog značenja.

Geografski gledano, čakovečko groblje smješteno je na mihovljanskom brežuljku, a datira još iz 1777. te se smatra jednim od najstarijih u Međimurju. Sredinom 19. stoljeća ozbiljnije se pristupilo uređenju groblja te je tom prilikom sagrađeno stubište i “kapura” (mrtvačnica) sa zvonikom. Godine 1868. podignut je veliki bijeli križ na sredini, međutim ključna godina za groblje bila je 1892. Tada je Židovska općina kupila dio zemljišta nedaleko od katoličkoga groblja, a već iste godine židovsko pogrebno društvo Chewra Kadischa sagradilo je mrtvačnicu. Uz monumentalni ulaz sa zapadne strane, posebno se ističu arkade građene u historicističkome duhu.

Zbog nedostatka prostora šezdesetih godina 20. stoljeća počinje se koristiti današnji srednji dio groblja od arkada do židovskoga groblja., Izgradnja novoga dijela groblja počela je 1985. Koristiti se počeo početkom 1990-ih, a izgledom asocira na „američki travnati“ stil groblja. Mnoge su slavne osobe iz međimurske povijesti svoje počivalište našle na čakovečkome groblju. Tu su, da spomenemo samo neke, pokopani dr. Ivan Novak, likovni umjetnik Ladislav Kralj Međimurec te kipar Lujo Bezeredi.