Već smo pišući o Badnjaku i slavenskoj tradiciji spominjali činjenicu kako su Slaveni miješali novije kršćanske sa starim poganskim običajima. Zapravo se radilo o svojevrsnom pisanju preko starog materijala, to jest stare se običaje prilagodilo novom kontekstu. Jedna od najstarijih hrvatskih kršćanskih pjesama, Narodi nam se, pravi je svjedok tome. Njezini stihovi Na to mlado leto/veselimo se (ili Na tom mladom ljetu) vjerojatno su najpoznatiji primjer ideje o mladoj godini, odnosno božićnom vremenu i zimskom solsticiju koji novoj godini prethodi.

Dan-danas Međimurci i veći dio drugih kajkavaca imenicu leto ili ljeto osim za godišnje doba koristi i kao naziv za čitavu godinu. Ovo vjerojatno proizlazi iz činjenice da se ljeti beru ili dozrijevaju žitarice i druge namirnice koje su Slavenima predstavljale osnovu za prehranu i za način života. Želju za obiljem kakvo je vladalo ljeti htjelo se precrtati na cijelu godinu. Ljeti su se obično događale stvari koje se pamtilo čitav život, bila to ženidba, putovanje ili iznimno dobar urod.

Na to mlado leto

Na to mlado leto doslovno u užem smislu znači na Božić. U širem smislu mlado leto označava cijelo blagdansko zimsko razdoblje u kojem je Božić vrhunac. Sama ideja izvrsno dočarava svjetonazor naših starih koji su život i događaje smatrali cikličnima. Baš kao što se Sunce svakog dana rađa i umire, isto se događa i s godinom u 365 dana. Stara godina, ispunjena događajima i bremenita sadržajem, umire i ostavlja iza sebe sve loše. Istodobno, nova godina, počevši s obećanjem mladog ljeta, se rađa donoseći nadu i obećanje novog početka.

S tim na umu, sretno mlado leto, nova 2018. godina i uspješni vam novi počeci!