Gotovo da nema Međimurca ili Međimurke, a da barem jednom nije zastao pred „čakovečkim orlom“. Spomenik je to Nikoli VII. Zrinskom Čakovečkom, slavnome banu, vojskovođi i pjesniku. Iako je danas neizostavan u vizuri Čakovca, manje je poznato što „orao“ zapravo jest. Da bi razumjeli povijesni kontekst, potrebno je spomenuti da je početak dvadesetoga stoljeća kraj između Mure i Drave dočekao u sastavu ugarske županije Zala.

Spomenik su podigle tadašnje ugarske vlasti na glavnome gradskom trgu u središtu Čakovca. Kameni stup visok oko osam metara, s masivnim postoljem, postavljen je 1904. godine i u sredini sadrži reljef Nikole VII. Zrinskoga. Na vrhu se nalazi brončani orao raširenih krila koji stoji na maču i liri što je jasna simbolika ratničke slave i pjesništva Nikole VII. Zrinskoga. Prilikom postavljanja spomenika, vladajuća je ugarska svita organizirala veliku svečanost na kojoj su bili nazočni brojni ugledni mađarski uzvanici, a trebala je poslužiti kao dokaz pripadnosti Međimurja ostatku ugarskoga dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Usprkos sustavnoj mađarizaciji, međimursko je stanovništvo uspjelo očuvati svijest o nacionalnoj pripadnosti, a Nikola VII. Čakovečki ponos je ovoga kraja. Danas je spomenik Zrinskome nezaobilazan motiv Čakovca, a na ulazu u Perivoj Zrinskih govori nam o dijelu slavne prošlosti velikaške obitelji koja je neraskidivo vezana uz Međimurje.