Danas rijetki od nas koriste vlakove za svoja putovanja, a jedini kontakt koji imamo sa željeznicom nam je kada preko pruge prelazimo svojim automobilima. No, znamo li ustvari povijesni značaj naših pruga? Rijetki su ti koji znaju da je „cug mašina“ prvi put u Hrvatskoj „zafučnula“ baš u našim krajevima, točnije u Kotoribi.

Iz povijesti

Sredinom 19. stoljeća, tadašnja Austro-Ugarska, u čijem sastavu se nalazilo Međimurje, ali i dobar dio Hrvatske, odlučila je sagraditi  pruge kojima je cilj bio povezivanje dvaju prijestolnica, Beča i Budimpešte, s rubnim dijelovima carstva, posebice s lukama. Prva pruga koja je uspjela ispuniti taj zadatak bilja je pruga koja je išlMurskoa Beč – Maribor – Pragersko – Zidani Most – Ljubljana – Pivka – luka Trst, a koja je puštena u promet 28. lipnja 1857. godine. Iste godine odlučeno je da se gradi pruga koja bi povezala Budimpeštu, preko Hrvatske i Slovenije, s postojećom prugom Beč – Trst, a njena gradnja počela je 17. prosinca.

postanska marka

Odlučeno je da nova trasa pruge ide od Budimpešte prema Murakereszturu, pa preko rijeke Mure gdje se od Kotoribe nastavlja prema Čakovcu sve do Pragerskog u Sloveniji gdje se spaja s dionicom Beč – Trst. Lokalne vlasti odmah su uvidjele potencijal ove pruge te su isti trenutak učinile sve kako bi osigurali zemljište, koje je dano besplatno „za sva vremena“ na korištenje društvima koja će upravljati željeznicom. Početna točka u Međimurju je Kotoriba dok je Macinec posljednji u nizu postaja u Međimurju.

Gradnja same željeznice trajala je nepune tri godine, iako je planirani završetak radova bio do kraja 1861. No nekako se pruga uspjela izgraditi čak godinu i pol prije predviđenog roka. Upravljanje radovima na novoj trasi preuzeo je inženjer Karl von Etzel koji je u to vrijeme bio najpoznatiji inženjer za izgradnju željeznica u Europi.

Tijekom gradnje cijela Monarhija upala je u financijske poteškoće te je umalo došlo do odustajanja od gradnje novih pruga. No, car Franjo odlučio se na prodaju svih postojećih pruga privatnom engleskom i francuskom kapitalu, te su englezi i francuzi nastavili s projektom izgradnje željeznice Budimpešta – Pragersko.

Pruga Međimurje (2)

Pruga danas

Danas pruga Kotoriba – Macinec služi kao tranzitna pruga prema Budimpešti, no sadašnja uprava ne vidi potencijal ove dionice te pokušava većinu prometa preusmjeriti prema Koprivnici, čime Kotoriba polako gubi na međunarodnom značaju kao međunarodna stanica. Unatoč tome, brojni Međimurci iz donjih dijelova Međimurja još uvelike koriste putničke vlakove kako bi svakodnevno išli na posao ili u druge dijelove Hrvatske.

Ideje za izlet vlakom

Turistički potencijal ove pruge je velik, pogotovo kada govorimo o potencijalu jednodnevnih izleta vlakom po Međimurju, ali i van županije. Tu svakako treba spomenuti manifestaciju koja se svake godine održava u Kotoribi – dani „Šibe i ribe“, a koja je idealna da se provozate vlakom iz razloga što je tad prijevoz vlakom do Kotoribe besplatan.

Željeznički most u Murskom Središću

Željeznički most u Murskom Središću

Naravno, tu je i pregršt drugih opcija za izlete vlakom kao primjerice posjet Murskom Središću gdje možete istražiti Spomen dom Rudarstvu, ili odlazak u Donji Kraljevec gdje možete posjetiti rodnu kuću dr. Rudolfa Steinera.  Mogućnosti su zaista mnoge, samo je bitno da ne zaboravimo našu željeznicu, i činjenicu da „mašinka“ i dalje fučka.