Osim što je bio mladi političar, ratnik i pjesnik kojeg prepoznaje i hrvatska i mađarska povijest, Nikola Zrinski je bio intelektualac s nizom autorskih književnih djela. Poznavao je i družio se s europskim znanstvenicima, filozofima, a u posjet u Čakovec stizali su mu diplomati, istraživači, putopisci. Čakovečki ogranak Matice hrvatske svojedobno je izdao zbirku lirike Nikole Zrinskog “Sirena Jadranskoga mora” koju je napisao na mađarskom jeziku 1651. godine.

Mađari ga doživljavaju svojim najznačajnijim autorom barokne književnosti, no ovdašnjoj je javnosti možda manje poznato da je Nikola Zrinski u svom dvorcu u Čakovcu držao iznimno bogatu privatnu biblioteku. Današnji Stari grad, Muzej Međimurja Čakovec, svoje posjetitelje na taj podatak može tek podsjetiti jer se čuvena biblioteka danas čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

U stručnim krugovima, privatna knjižnica Zrinskog bila je poznata kao Bibliotheca Zriniana, a njezini počeci sežu u 16. stoljeće (navodno čak i ranije), dok je službena godina njezina nastanka1662. Naime, te je godine započela klasifikacija knjiga i s datumom 10. listopada  napravljen je katalog knjižnice nazvan “Catalogum omnium librorum bibliothecae csaktorniensis excellentissimi atque illustrissimi domini comitis Nicolai a Zrino nan. Anno Domini 1662. die 10. Octobris”. Fond čini 731 knjiga čija se vrijednost smatra neprocjenjivom.

Pogibija Nikole Zrinskog ugrozila je sve u vezi s njim, njegovom obitelji i imovinom pa tako i privatnu biblioteku. Sin Adam se s majkom Sofijom preselio u južnu Češku, u dvorac Bitov, pa je na taj način spasio i knjižni fond, tim više što je 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu ubijen njegov stric Petar Zrinski pa je obiteljska imovina bila u cijelosti ugrožena. Hrvatska zemaljska vlada je knjižnicu Nikole Zrinskog otkupila 1893. godine i danas je dio fonda NSK-a u Zagrebu.