Iako danas postoje više verzija o nazivu Međimurja, neprijeporno je da je kraj med Murom i Dravom neodvojivo vezan uz vode. Hrvatska općenito gledajući ima sreće što ima dosta zaliha pitke vode. Kao kraj koji je svojim najvećim dijelom omeđen rijekama, stanovništvo Međimurja oduvijek je bilo vezano uz spomenute rijeke. Ne čudi stoga činjenica da se još od pojave života na ovome prostoru stanovništvo moralo priviknuti na život uz rijeku, u ovome slučaju na ribolov kao jednu od aktivnosti.

Povijest ribolova u Međimurju

Povijest ribolova u Međimurju ima dugu i bogatu tradiciju te je sigurno da se stanovništvo kontinuirano bavilo ribolovom. Spomenute su rijeke uvjetovale to da u Međimurju postoje brojni rukavci,potoci ili kanali, a tijekom 20. stoljeća nastale su i brojne šljunčare koje uz svoju primarnu zadaću služe i za ribolov. Prema podacima Saveza športskih ribolovnih društava Međimurske županije, u bogatim međimurskim vodama službeno je evidentirano čak 66 ribljih vrsta. Ovdje spominjemo samo neke, poput linjaka, grgeča, soma, štuke, smuđa, šarana ili amura.

 

Prema sačuvanoj dokumentaciji prvi znaci organiziranoga ribolova zabilježeni su u Prelogu gdje je 1912. registrirano najstarije međimursko ribolovno društvo Glavatica. Spomenuti Savez osnovan je 1959. u Čakovcu od ribolovnih društava iz Čakovca, Preloga, Murskoga Središća i Kotoribe. Od tada pa do danas „ribičija“ u Međimurju kontinuirano bilježi napredak pa danas Savez broji 36 članica u sklopu kojega postoji oko 4500 aktivnih članova.Garancija je to kako „ribičija“ u Međimurju ima veliku perspektivu i u budućnosti.