Oduvijek su rijeke Mura i Drava imale presudno značenje za Međimurje. Stanovništvo koje je živjelo u neposrednoj blizini rijeke, usko je povezano s njom. Čovjek je od davnina gledao kako prijeći s jedne strane na drugu, a najlakši način za to bio je pronaći dio rijeke gdje je dubina najplića, a tok rijeke sporiji. Na mjestima gdje nema mostova, a plovidba čamcem ne zadovoljava potrebe prijevoza većega tereta, postavljane su tzv. skele. Najviše ih ima na rijeci Muri što je jedna od posebnosti istoimene rijeke.

Skelom prek Mure

Riječna skela je zapravo plovilo bez pogona koje služi za prijevoz ljudi ili robe s jedne obale rijeke na drugu. Izgleda na način da je preko rijeke napeto čelično uže koje drži skelu da je tok rijeke ne bi odnio nizvodno. Skelom se upravlja kormilom za što je zadužen skelar, čija je vještina od presudne važnosti. Naime, nije isto upravljati skelom za nižeg u odnosu na viši vodostaj rijeke. U slučaju „broda na Muri“, koji je popularniji naziv za skelu na Muri, ona služi za prijevoz vozila na drugu stranu, automobila ili pak traktora, jer veliki dio ondašnjega stanovništva na lijevoj strani Mure ima zemlju koju obrađuje.

Skelom prek Mure

Prema tome, ne treba čuditi činjenica kako postoji nekoliko skela. Uz one poznatije u Žabniku te Murskome Središću postoje i primjerice u Križovcu, Miklavcu, Podturnu… Vožnja skelom za današnje generacije označava povratak u neka prošla vremena i svakako je vrijedan dio lokalne povijesti koji vrijedi očuvati.