S koje god strane ušli, posjetitelja na ulazu u Mihovljan dočekuje znak s imenom mjesta i godinom 1203. Manje je međutim poznato što ta godina znači. Prvi pisani dokumenti u kojima se može pronaći ime Međimurja potiču s početka 13. stoljeća. Onodobne listine najčešće se odnose na rješavanje nekog imovinsko-pravnoga odnosa. Jedna od takvih isprava je i ona u kojoj se spominje Mihovljan, a isti nam dokument donosi prvi izrijekom spomenuti prostor između Mure i Drave.

Karta međimurja

U toj ispravi, kralj Emerik dao je privilegij nekadašnjoj čakovečkoj župnoj crkvi svetog Mihovila, koja se nalazila u današnjem Mihovljanu. Prema toj ispravi, a na zahtjev vesprimskog biskupa, kralj je stanovnike spomenute župe oslobodio svih dugovanja i izuzeo ih od plaćanja poreza. Istaknuto je također kako spomenute privilegije moraju vrijediti i ubuduće, a župa je ostala sastavnim dijelom vesprimske biskupije.

Najzanimljiviji je svakako spomenuti opis otoka između Mure i Drave (insula inter Muram et Dravam) i koliko je do sada poznato, prvi je konkretan opis međuriječja koje danas zovemo Međimurje.